- Večernje novosti, 8. novembar 2021.
- Nezavisne novine, 29. novembar
FINANCIJER: Svjetska banka
IMPLEMENTATOR: Una Consulting
PARTNERI: 6 JLS /JKP
ALAT: UoF Toolkit 2.0 – v7
TRAJANJE: 02.2022. – 12.2022.
„Preduzeće budućnosti“ je preduzeće fokusirano na budućnost koje pruža pouzdane, sigurne, inkluzivne, transparentne usluge i usluge orijentirane ka korisnicima usluga vodosnabdijevanja, prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda kroz najbolje prakse koje mu omogućavaju da radi na efikasan, otporan, inovativan i održiv način.
„Preduzeće budućnosti“ je program Svjetske banke za procjenu statusa javnih vodovodnih / komunalnih preduzeća (JVP/JKP) i vođenje kroz proces transformacije kako bi se unaprijedilo operativno i financijsko poslovanje JVP/JKP i, u konačnici, unaprijedila kvaliteta pružanja vodnih usluga. “Preduzeće budućnosti“ je pilot projekt Svjetske banke koji se po prvi put implementira u ovom dijelu Europe.
U Bosni i Hercegovini u programu učestvuje šest JVP/JKP:
U okviru programa „Preduzeće budućnosti“ se od strane konsultanta Una Consulting pruža savjetodavna podršku JKP/JVP u procjeni sadašnjeg stanja i određivanju željenog, ali istovremeno i realnog nivoa unapređenja poslovanja te definiranje konkretnih aktivnosti i mjera za unapređenje poslovanja u okviru 100-dnevnog, jednogodišnjeg i trogodišnjeg akcionog plana. U procesu procjene sadašnjeg stanja, određivanja željenog stanja i definiranja konkretnih aktivnosti i mjera u okviru akcionih planova, od samog početka su uključeni i predstavnici jedinica lokalnih samouprava (JLS) čime je osigurano postizanje razumijevanja te sinergija u procesu planiranja i implementacije mjera za unaprjeđenje poslovanja navedenih šest JVP/JKP.
Program se implementira uz primjenu alata Svjetske banke, kroz koji se detaljnom analizom uspostavlja „dijagnoza“ JVP/JKP u osam oblasti rada i to: organizacija i strategija, komercijalno poslovanje, tehničke operacije, financijsko upravljanje, kadrovski resursi, zeleno upravljanje, energijska efikasnost i rodna ravnopravnost.
Nakon što se za svaku od oblasti provede analiza sadašnjeg stanja i odredi željeni nivo unaprjeđenja, pristupa se planiranju konkretnih aktivnosti za potrebna unapređenja u svim navedenim oblastima i aspektima poslovanja JVP/JKP. Za svih šest partnerskih JVP/JKP i JLS je kroz direktnu komunikaciju i podršku osigurana savjetodavna podrška i praćenje realizacije 100-dnevnih planova od strane Una Consulting-a.
PRISTUP I METODOLOGIJA
Program „preduzeće budućnosti“ omogućava dobru komunikaciju između predstavnika JKP/JVP i JLS i Konsultanta odnosno preuzimanje vlasništva nad projektom, povećanje razumijevanja šta je potrebno napraviti tj. šta zahtijevaju promjene vezane za korporativno upravljanje / poslovanje JKP/JVP i sl. Pored toga, primjena alata programa „Preduzeće budućnosti“ senzibilizira upravu JKP/JVP i JLS da u saradnji sa Konsultantom zajednički provedu dijagnostiku trenutnog stanja operativnog i financijskog poslovanja JKP/JVP, planiraju željeno stanje i definiraju dinamiku realizacije aktivnosti / mjera unapređenja koje je potrebno napraviti u budućnosti, odnosno kako bi se dostiglo željeno stanje.
Vlada Republike Srpske donijela je zaključak da je sutra, 22. novembar neradni dan, saopšteno je upravo iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS.
Kako je precizirano, tog dana neće raditi republički organi i organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove.
– Rukovodioci navedenih organa su obavezni da u toku kalendarske godine organizuju rad zbog ostarivanja punog godišnjeg fonda radnih dana – navodi se u saopštenju.
U skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH (21. novembar) je republički praznik i neradni dan.
U dane praznika u okviru prijavljenog radnog vremena moga da rade: subjekti koji obavljaju djelatnost pružanja medicinskih i apotekarskih usluga (humana, stomatološka i veterinarska medicina i apotekarske službe), subjekti koji obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda i njihove prodaje u prodajnom prostoru koji je u sastavu proizvodnog objekta i u vlastitom prodajnom prostoru specijalizovanom za prodaju hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda, subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo motornim gorivima i mazivima (benzinske pumpe) i subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo cvijećem uz istovremeno registrovanu trgovinu na malo pogrebnom opremom.
Sedma redovna sjednica Skupštine opštine održana je juče u sali hotela „Novi Nacional“. Na dnevnom redu, između ostalog, bio je Prijedlog odluke o vrijednosti boda za plaćanje komunalne naknade za 2022. godinu, Prijedlog odluke o usvajanju Lokalnog akcionog plana upravljanja otpadom za opštinu Prnjavor za period od 2020. do 2025. godine, te Prijedlog odluke o usvajanju izmjene dijela Urbanističkog plana „Prnjavor“.
Odbornici skupštinske većine juče su imenovali za sekretara Skupštine opštine, Vojislavku Gatarić i vršioce dužnosti članova Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove Dom zdravlja Prnjavor, kao i Javne ustanove Centar za socijalni rad Prnjavor.
Načelnik opštine Prnjavor, Darko Tomaš rekao je u izjavi novinarima, da prilikom imenovanja članova upravnih odbora nije ispoštovana zakonska procedura, jer prema Zakonu o sistemu javnih službi, načelnik opštine daje prijedlog za članove upravnih odbora.
„Skupštinska većina je ignorisala moje upozorenje da ne postupaju u skladu sa zakonom i izabrali su ljude na prijedlog Komisije za izbor i imenovanje. Žao mi je, što će ovakva njihova odluka sutra izazvati nepotrebne troškove Domu zdravlja.“, rekao je Tomaš.
Odbornici su juče usvojili i niz odluka o prodaji nepokretnosti u svojini opštine Prnjavor, kao i Prijedlog odluke o javnom vodovodu i javnoj kanalizaciji, Prijedlog odluke o davanju saglasnosti na Pravilnik o metodologiji za određivanje cijene vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda
Predsjednik Skupštine opštine, Mirko Bukvić naglasio je, da je Odluka o davanju saglasnosti na Pravilnik o metodologiji za određivanje cijene vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda veoma bitna, budući da KP „Vodovod“ Prnjavor ulazi u sistem javnih vodovoda Republike Srpske i prilagođava se određenim projektima, prije svega drugoj fazi MEG projekta.
Na dnevnom redu, na prijedlog SDS naknadno je uvrštena Informacija o sanaciji i rekonstrukciji putnog pravca Šereg Ilova – Jovanići, u Pečeneg Ilovi, za čiju su izgradnju 2004. godine prikupljana novčana sredstva.
Komentarišući Informaciju, načelnik opštine, Darko Tomaš rekao je, da je presuda koja je sa opštinskog računa skinula 1.200.000 KM poremetila planirane investicije, uključujući i rekonstrukciju tog putnog pravca. „Čim priliv sredstava u opštinski budžet bude dovoljan da se investicije mogu realizovati, taj put će biti jedan od prioriteta.“, rekao je Tomaš.
Sjednica Skupštine opštine, sedma po redu završena je oko 18.00 časova.
Na prijedlog Opštinskog štaba za vanredne situacije, načelnik opštine donio je Naredbu o regulisanju rada trgovinskih, ugostiteljskih, zanatskih, uslužnih i drugih objekata i službi na području opštine Prnjavor.
2) dječiji vrtići.
1) organizovati svoj rad uz primjenu propisanih epidemioloških mjera od strane JZU „Institut za javno zdravstvo Republike Srpske“ sa posebnom pažnjom na ograničenje broja lica u objektu u zavisnosti od površine prostora i uz obavezno poštovanje propisane fizičke distance i
2) na ulazu u objekat postaviti obavještenje o ukupnom broju lica koja mogu boraviti u objektu u odnosu na njegovu površinu.
Opština Prnjavor bilježi rast svih ekonomskih pokazatelja, kako po broju zaposlenih, tako i ostvarenim prihodima u privredi. Izgradnjom trase autoputa „9. januar“ i otvaranjem poslovne zone u njegovoj neposrednoj blizini obezbijeđena je nova ravojna šansa opštine Prnjavor, naveo je načelnik ove lokalne zajednice, Darko Tomaš. O ovoj i drugim temama sa načelnikom je razgovarao novinar Marijan Popadić.
Da li se industrijska zona u Prnjavoru razvija planiranom dinamikom?
Tomaš: Planirali smo da u poslovnoj zoni Vijaka svoje mjesto prvenstveno nađu domaći privrednici i ugovori su do sada potpisani sa šest privrednih subjekata sa teritorije opštine Prnjavor. Nedavno su nam se obratili iz Agencije za unapređenje stranih investicija BiH, rekavši da se agenciji obratila jedna firma iz Slovenije koja razmatra BiH i opštinu Prnjavor kao potencijalnu lokaciju za investiranje.U navedenom roku smo poslali sve informacije agenciji FIPA i dobili odgovor da su oni investitoru proslijedili informacije. Za sada su to početne faze pregovora. Uvjeren sam da je Prnjavor jedna od najatraktivnijih lokacija, kada se sagledaju sve ponude poslovnih mjesta u cijeloj BiH’’,naveo je Tomaš. Napomenuo je da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine Prnjavor donesena odluka o prodaji četiri nove lokacije. Dvije lokacije vezane su za firme koje već posluju u Prnjavoru, a druge dvije su vezane za strane investiore. „Moram reći da postoji veliko interesovanje velikih firmi iz EU, te da nam je u pregovorima posrednik i Vlada RS i Vijeće ministara i ja sam zahvalan svima koji u ovom procesu usmjeravaju strane firme upravo na našu opštinu. U kontaktu smo sa dva poslovna subjekta iz Njemačke, ali za sada nismo u prilici da damo više informacija, jer su razgovori još u toku. Mogu reći da se radi o velikim industrijskim gigantima u Evropskoj uniji iz oblasti auto-industrije“ naveo je Tomaš izrazivši nadu da će cjelokupan prostor Poslovne zone u dogledno vrijeme biti popunjen.
Da li opština Prnjavor na birou za zapošljavanje ima dovoljno kvalifikovane radne snage koja može odgovoriti zahtjevima potencijalnih stranih investitora?
Tomaš: Najveći problem i jeste radna snaga. Od nas se u opštini zahtjeva garancija mogućnosti zapošljavanja kvalifikovane radne snage i mi smo rekli da je opština spremna da na sebe preuzme teret prekvalifikacije tih radnika. Reći ću podatak, da je za jednu firmu potrebno 60 mašinskih inženjera u naredne dvije godine, pa je od nas zatražen podatak koliko fakultet u Banjaluci godišnje proizvede ovih kadrova, tako da na sve njihove upite, mi prikupljamo kvalitetne informacije i moja procjena je da su potencijalni investitori zadovoljni razgovorima sa nama“.
Vlada Republike Srpske odobrila je 800.000 KM za izgradnju kružne raskrsnice. U kom periodu se planira završetak radova?
Tomaš: Tako je, Vlada Republike Srpske donijela je Odluku o određivanju prioritetnih projekata iz Programa javnih investicija Republike Srpske za finansiranje iz budžeta u 2021. godini i tom prilikom Opštini Prnjavor obezbijedila 800.000 KM za realizaciju projekta izgradnja kružne raskrsnice na ukrštanju regionalnog puta R-474 sa priključnom saobraćajnicom na autoput 9. januar i lokalne saobraćajnice za industrijsku zonu na lokaciji Vijaka. Ovaj projekat ukupne vrijednosti 1,6 miliona KM je veoma važan za opštinu Prnjavor, jer stvara mogućnost direktnog priključka poslovne zone Vijaka i sportskog kompleksa na auto-put „ 9. januar“ . Zahvalnost dugujemo Ministarstvu finansija i Vladi Republike Srpske, Predsjedniku Republike Srpske i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske koji su pomogli da Prnjavor, i kroz ovaj projekat, nastavi putem razvoja. Početak radova na izgradnji raskrsnice očekuje se iduće godine.
Kako biste ocijenili rad javnih ustanova i preduzeća čiji je osnivač opština?
Tomaš: Ovdje moramo reći da su preduzeća čiji je osnivač opština duži niz godina služila kao mjesta uhljebljenja politički istrošenih kadrova, ali sve te firme, bez obzira u kakvom stanju se nalazile, ispunjavaju svoju zakonsku ulogu i pružaju usluge djelatnosti, te u tom kontekstu ne možemo imati bilo kakve zamjerke. S druge strane, smatram da to može mnogo bolje da funkcioniše. Recimo, što se tiče KP „Vodovod“ Prnjavor, ja mislim da je situacija u poslednjih pet godina u velikoj mjeri stabilizovana, značajan napredak je ostvaren i u sklopu aktivnosti koje su provođene u sklopu MEG projekta, a od 16 preduzeća koja su bili učesnici u ovom projektu, KP „Vodovod“ je zabilježio najveći napredak i našlo se na prvom mjestu na toj rang listi. To je značajno doprinijelo da se ostvare i prihodi, kojima smo radili ulicu Vida Nježića, vodovod za Poslovnu zonu „Vijaka“ i u tom pravcu nastavljamo dalje. Opština Prnjavor je nedavno obavještena da je prošla u drugu fazu MEG projekta i ja očekujem da napravimo ništa manje vrijedne rezultate nego u prvoj fazi. Što se tiče KP „Park“ Prnjavor, moram reći da imaju prije svega višak radnika. Opština Prnjavor je ove godine nabavila dva kamiona da oni ne bi morali iznajmljivati iste od drugih privrednih subjekata i tako sebi stvarati dodatni trošak. Nabavili smo i kontejnere, na skupštini analizirali stanje i predstavili šta je to neophodno uraditi da bi se preduzeće dodatno konsolidovalo, odvojili smo određena novčana sredstva da bi im obezbijedili plaćanje obaveza prema regionalnoj deponij DEPOT, i smatram da je to dovoljna pomoć. Opština je od strane Fonda za zaštitu životne sredine dobila sredstva blizu 100.000 KM i mi ćemo dodati još sredstava za kupovinu novog kamiona za odvoz komunalnog otpada, a u toku je tenderska procedura nabavke jednog takvog specijalnog vozila, koje će biti donirano preduzeću KP „Park“. Smatramo da pružanje komunalne usluge mora biti na vrhunskom nivou i građani moraju biti zadovoljni, pa tek onda možemo postupati po nekim zahtjevima ovog preduzeća. Što se tiče ostalih javnih ustanova i preduzeća čiji je osnivač opština, kao što su Dom kulture, Centar za socijalni rad, Dom zdravlja i drugih , moram istaći da uvijek ima prostora za unapređenje njihovog rada. Ja moram istaći zadovoljstvo poslovanjem Doma zdravlja dok je direktorica bila doktorica Svjetlana Malić, jer imamo u okruženju zdravstvene ustanove koje duguju milionske iznose sredstava, dok sa prnjavorskim Domom zdravlja to nije slučaj.
Kako je Opština Prnjavor uticala u rješavanju problema koji je nastao u preduzeću „Ribnjak“, kada su uginule i određene količine ribe?
Tomaš: Znamo da je „Ribnjak“ akcionarsko društvo, to je privatizovana firma i opština tu nema bilo kakve nadležnosti nad njihovim finkcionisanjem. Mi smo i ranije upozoravali da je 2010. na nezakonit način imovina republike, odnosno kompletno poljoprivredno zemljište upisano u vlasništvo AD „Ribnjak“. Smatrali smo da to nije u redu ,a nismo to ni znali dok nije pokrenut postupak stečaja u kome smo zajedno sa pravobranilaštvom i geodetskom upravom otkrili taj podatak. Ocijenili smo da se ne smije prodati preduzeće u čijem je vlasništvu i zemljište, jer zemljište ne pripada tom preduzeću. Od suda je zatraženo da se zabrani raspolaganje tom imovinom dok se ne riješi predmet uknjižbe. Mi smatramo da će se taj predmet riješiti u korist republike i da će zemljište ostati državna svojina, a niko ne spori proces privatizacije „Ribnjaka“. Mi nemamo ništa protiv da se pojavi budući kupac, da pokrene proizvodnju, da dobije u koncesiju to zemljište i plaća koncesionu naknadu. Mi nemožemo dozvoliti da neko privatno lice dođe u posjed 860 hektara zemljišta.
Nedavno je u radnoj posjeti opštini Prnjavor boravio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, Boris Pašalić, a jedna od tema bila je i ergela „Vučijak“. Koji su zaključci sastanka?
Tomaš: Zaključeno je da je ergela Vučijak posebno važna i za opštinu Prnjavor, ali i za Republiku Srpsku i da je stanje na istoj zadovoljavajuće u smislu redovnosti izdvajanja Vlade i održavanja funkcije ergele. Akcenat je stavljen na dodatni razvoj ergele u turustičkom i ekonomskom smislu i data su konkretna zaduženja i opštini ali i upravi ergele. Ministarstvo će organizovati dodatne sastanke sa Republičkom upravom za geodetske i imovinsko-pravne poslove sa ciljem da se riješe i ostali problemi vezani za prenos zemljišta na Republiku, i u kontekstu razvoja ergele ali i podjele zemljišta poljoprivrednim proizvođačima. Opština je izrazila stav da je prioritet podjela zemljišta individualnim poljoprivrednim proizvođačima putem zakupa, a površine koje ostanu, mogu biti predmet budućih koncesionih ugovora. Mi smatramo da ergela ima ogroman potencijal koji treba iskoristiti, inicijativa mora krenuti iz ovog preduzeća, a opština će svakako biti podrška. Mi smo obećali, s obzirom da se na tim lokacijama planira stambena gradnja, da ćemo kompletan iznos rente i uređenja koje opština Prnjavor naplati od budućeg investitora, a vezano za prodaju upravne zgrade Vučijaka, usmjeriti na razvoj ergele. Mi znamo da u RS postoje manje, privatne ergele koje su napravile dobru priču, u smislu rekreativnog jahanja, škole jahanja i drugih sadržaja, pa vjerujemo da i ergela „Vučijak“ koja ima preko stotinu grla lipicanera, može napraviti isti ili mnogo bolji rezultat.
Bezbijednost građana opštine je na jednom višem nivou puštanjem u rad video nadzora na području naše opštine. Smatrate li da će se time smanjiti i broj krivičnih djela?
Tomaš: Ovaj projekat je finansiralo Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske i Opština Prnjavor u ukupnoj vrijednosti od 300.000 KM. Od 15.10.2021. godine u funkciji je sistem kažnjavanja svih neregistrovanih vozila i za 11 dana evidentirano je ukupno 426 prekršaja, što dovoljno govori o efikasnosti istog. Uvjeren sam da ćemo i u narednom periodu nastaviti na realizaciji zajedničkih projekata koji su prije svega za bezbjednost građana i njihove lične imovine. Posebnu zahvalnost uputio bih svim pripadnicima Policijske stanice Prnjavor, na čelu sa komandirom, koji svojim profesionalnim odnosom prema poslu doprinose većoj sigurnosti svih članova naše zajednice.
Opština je i ove godine obezbijedila sredstva za stipendije?
Tomaš: Ja smatrama da je ulaganje u mlade najbolja investicija za budućnost. Mi smo za stipendije obezbijedili 300.000 KM Na žalost, ono što primjećujem iz godine u godinu je sve manje studenata, pa smo u situaciji da čak i uvećavamo broj kategorija studenata koji imaju pravo na stipendiju. Svi studenti sa područja opštine Prnjavor na javnim visokoškolskim ustanovama imaju stripendije iz budžeta. Smatramo da smo kroz projekat studentske nagrade zaista promovisali najbolje što naša lokalna zajednica ima. Završen je konkurs i za 2021.godinu, a pet mladih ljudi je izabrano i dobiće 5.000 KM, a sve zajedno koji imaju prosjek ocjena preko 9,5 poslaćemo na jedno putovanje. Uvjeren sam da ovi mladi studenti predstavljaju budućnost, ne samo naše lokalne zajednice, nego i mnogo šire, a opština će i dalje ostati adresa na koju mogu da se obrate i podrška njima nikad neće izostati.
Radio Prnjavor/www.prnjavorlive.info
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske i JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske raspisali su javni poziv poslodavcima za zapošljavanje dvadeset i troje (23) djece poginulih boraca sa VSS bez radnog iskustva u struci.
Cilj programa je osposobljavanje mladih lica sa VSS sa evidencije nezaposlenih, iz reda porodica poginulih boraca, za polaganje pripravničkog ispita i samostalan rad u struci.
Pripravnički staž prema zakonu traje 12 mjeseci, a Zavod za zapošljavanje će putem ovog Programa vršiti finansiranje 100% iznosa bruto plate. Sredstva se doznačavaju poslodavcima na bazi mjesečnih refundacija nakon dostavljenog dokaza o isplaćenoj plati, porezima i doprinosima iz ličnih primanja, a poslodavac u skladu sa svojim mogućnostima i internim aktima može pripravniku isplatiti veća sredstva od predviđenih.
Javni poziv je otvoren 30 dana od dana objavljivanja, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 6. decembar 2021. godine.
Više informacija o javnom pozivu, kao i pravima i uslovima učešća i načinu podnošenja zahtjeva i potrebnoj dokumentaciji, zainteresovani poslodavci mogu pročitati u Javnom pozivu (pdf format).
Razvojni program Ujedinjenih nacija u BiH objavio je javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava u svrhu digitalne transformacije malih i srednjih preduzeća u okviru projekta „DigitalBIZ“, a u cilju podrške preduzećima koja žele uvesti korištenje digitalnih alata i opreme.
Kroz ovu podršku direktno će se povećati konkurentnost malih i srednjih preduzeća, te povećati produktivnost i omogućiti brži ekonomski rast.
Rok za podnošenje prijava je 26.11.2021. godine.
Više informacija o javnim pozivima i smjernice za podnošenje prijava putem linka https://www.ba.undp.org/content/bosnia_and_herzegovina/bs/home/presscenter/vijesti/2021/javni-poziv-za-dodjelu-bespovratnih-sredstava-u-svrhu-digitalne-0.html
U okviru projekta “EU4Business Recovery – Odgovor na COVID-19″ objavljen je javni poziv za podršku MSP u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože i obuće. Rok za prijavu je 12. decembar 2021. godine.
Cilj javnog poziva je da doprinese povećanju kapaciteta poslodavaca za razvoj novih proizvoda i usluga, digitalizaciju i efikasnije korišćenje resursa, kao i podržati odabrane poslodavce da postanu otporniji kroz usvajanje održivih modela poslovanja, diversifikaciju proizvodnih profila i tržišta, pri čemu će zadržati postojeću radnu snagu i postepeno stvoriti preduslov za stvaranje novih radnih mjesta.
Prihvatljivi aplikanti moraju da ispunjavaju sljedeće uslove: da su pravna lica registrovana na teritoriji Republike Srpske/BiH, da pripadaju kategoriji mikro, malih i srednjih preduzeća, da obavljaju djelatnosti koje se odnose na proizvodnju tekstila, odjeće, kože i srodnih proizvoda i da budu direktno odgovorni za pripremu i upravljanje projektom.
Ukupan budžet poziva iznosi 1,4 miliona evra. Iznos bespovratnih sredstava po projektu kreće se u rasponu od 70 000 do 100 000 evra.
U periodu od 15.11. do 19.11.2021. godine će se održavati onlajn info sesije za dodatne instrukcije i informacije u organizaciji Međunarodne organizacije rada (ILO). Zainteresovani aplikanti trebaju da se prijave za učešće na info sesijama na mejl [email protected].
Detaljnije informacije o javnom pozivu dostupne su OVDJE.