vijesti

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić pohvalila je rad Gradske uprave Prnjavor, te istakla da se ova lokalna zajednica vidno razvija i da je opravdala status grada koju je dobila prije godine.

“Otvaraju se novi privredni objekti i nova radna mjesta”, rekla je Jujićeva novinarima nakon sastanka sa gradonačelnikom Darkom Tomašem i podsjetila da je Prnjavor stekao status grada na osnovu stope zaposlenosti koja je iznad republičkog nivoa.

Jujićeva je tokom sastanka podsjetila na zaključak Vlade Republike Srpske kojim su sve lokalne zajednice obavezane da do kraja godine jednoj od ulica daju naziv po jasenovačkim žrtavama. “Grad Prnjavor je na putu da dobije jednu takvu ulicu, a iskoristila bih ovu priliku da pozovem sve lokalne samouprave da se ispoštuje ovaj zaključak, jer ne treba da podsjećam koliko je važna kultura sjećanja i naša obaveza da poštujemo žrtve i stradale u zloglasnom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini”, rekla je Jujićeva.

Ona je napomenula da je na sastanku bilo riječi i o obuci komunalnih policajaca u svjetlu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o komunalnoj policiji kojim su normirane nove obaveze. “Planiramo do kraja godine da održimo obuku za komunalne policajce”, navela je Jujićeva.

Gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš rekao je da su razgovarali i o novom Zakonu o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave čija primjena treba da počne od početka naredne fiskalne godine. “Gotovo sve primjedbe lokalnih zajednica na ovaj zakon, uključujući i da njegova primjena počne od 1. januara, uvažene su, što je za pohvalu”, rekao je Tomaš novinarima.

On je napomenuo da je želja svih da plate budžetskih korisnika budu što veće, da radnici imaju što bolje uslove, ali da se moraju sagledati mogućnosti društva i u skladu s tim ponašati. “Uvjeren sam da ćemo u godinama koje su pred nama imati još intenzivniji rast i razvoj i Prnjavora i Republike Srpske”, rekao je Tomaš.

SRNA

U Prnjavoru se uveliko završavaju započeti projekti, a planirana su i nova višemilionska ulaganja. To je razlog zbog čega su se brojne porodice vratile u naš grad. Ovdje je njihova kuća i očekujem da njihova djeca grade Prnjavor i Republiku Srpsku, rekao je gradonačelnik Darko Tomaš.

Tomaš je u našem Jutarnjem programu naglasio da je trenutni prioritet rekonstrukcija ulica Hilandarska i Novaka Pivaševića koja obuhvata infrastrukturne radove, uključujući zamjenu fekalne kanalizacione mreže, izgradnju oborinske kanalizacije, rekonstrukciju vodovodne mreže i izradu kućnih priključaka na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Pored toga, planirana je i potpuna rekonstrukcija kolovozne konstrukcije, uključujući uređenje same ulice i trotoara.

Sredstva za realizaciju ovog značajnog projekta obezbijeđena su ranije od strane Svjetske banke, kaže Tomaš.

– Angažovali smo i profesora šumarskog fakulteta koji će provjeravati drvorede koji su stari i stotinjak godina. Neka od njih koja ugrožavaju infrastrukturu i okolne objekte biće uklonjena, a na mjestu uklonjenog drveta biće zasađeno novo stablo. Ulica kada se završi sigurno će biti mnogo ljepša nego što je bila – istakao je Tomaš.

Prnjavor bi, kaže gradonačelnik, u narednom periodu mogao da dobije još jednu kružnu raskrsnicu prečnika 84 metra koja će povezivati izlaz sa autoputa i privredne zonu.

– Mi smo za tu kružnu raskrsnicu obezbijedili 800.000 maraka. Rješeni su imovinsko-pravni odnos i izrađena je projektna dokumentacija. Dobili smo reviziju na taj projekt. Narednih dana nas očekuje izdavanje i građevinske dozvole od resornog ministarstva i nakon toga će biti raspisan javni poziv za izbor izvođača radova. Uvjeren sam da će ove godine početi radovi, neće moći biti okončani u ovoj godini, biće preneseni i u sljedeću i ukupna vrijednost će biti oko tri miliona maraka – ističe Tomaš.

Prnjavor, kaže Tomaš, spada među prve tri lokalne zajednice u Republici Srpskoj po vrijednosti izvoza.

– Ako uporedimo odnosti izvoza i uvoza, onda je Prnjavor druga lokalna zajednica u Republici Srpskoj po ostvarenom suficitu izvoza u odnosu na uvoz. Uvjeren sam da, prema informacije koje imam od naših privrednika, će tako biti i u budućnosti i da će takvi parametri biti samo još bolji, odnosno još povoljniji po Prnjavor i po Republiku Srpsku – naglasio je gradonačelnik.

Prnjavor, naglasio je Tomaš ne zaboravlja ni najmlađe stanovnike. Uskoro će biti prošireni kapaciteti vrtića Naša radost, ali i povećana izvajanja za one roditelje čija djeca pohađaju privatne predškolske ustanove.

– Mi smo od kabineta predsjednika Republike dobili sredstva za gradnju, odnosno proširenje gradskog vrtića. Projekat od blizu milion maraka podrazumijeva proširenje kapaciteta za još tri učionice, odnosno za još 90 djece. Završena je projektna dokumentacija, u toku je raspisivanje javnog poziva za izbor izvođača tadova i do kraja iduće godine možemo sigurno radovati proširenju gradskog vrtića – najavio je Tomaš.

On dodaje da postoji plan da u okviru takozvanih boračkih zgrada poslovne prostore koji su vlastništvu grada Prnjavora, prenamijenimo u gradske vrtiće.

– To bi sigurno bilo pozdravljeno, jer u tom dijelu grada ima mnogo novih stambenih jedinica, kolektivnog stanovanja, ima mnogo mladih bračnih parova, samih tim i djece i to je jednostavno potreba tog dijela grada – kaže Tomaš.

On je iznio podatak da su se brojne porodice iz inostranstva vratile i započeli svoje nove poslove ovdje u Prnjavoru.

– To nas posebno raduje. Prnjavor jeste zajednica gdje je mnogo naših sugrađana boravi na privremenom radu u inostranstvu. Jeste prisutan trend da se pojedini od njih vraćaju i ovdje su dobrodošli, ovdje je njihova kuća i ja očekujem da njihova djeca grade Prnjavor i Republiku Srpsku – zaključio je Tomaš.

Izvor: sajt RTRS

U organizaciji Saveza opština i gradova Republike Srpske danas je u prostorijama Gradske uprave Grada Prnjavor održana radionica o uvođenju i primjeni “CAF” modela u radu lokalnih samouprava. Na radionici je konstatovano da je razmjena iskustava o unaprijeđenju kvaliteta administrativnih usluga veoma važna za sve jedinice lokalne samouprave, posebno nerazvijene.

Radionici su prisustvovali predstavnici Grada Derventa, kao i opština Brod, Čelinac, Stanari i Vukosavlje koji su imali priliku da čuju iskustva o primjeni ovog modela u gradskim upravama u Tesliću i Prnjavoru.

“CAF” je evropski model upravljanja ukupnim kvalitetom koji kroz jedinstvenu metodologiju samoprocjene organizacije analizira različite aspekte rada jedinica lokalne samouprave i identifikuje mogućnosti za dalje unapređenje.

Navedeni model upravljanja kvalitetom u Gradskoj upravi Grada Prnjavor primjenjen je 2023. godine u saradnji sa Agencijom za državnu upravu Republike Srpske i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave Republike Srpske, kroz Projekat opštinskog okolišnog upravljanja – MEG2.

Lokalni krizni centar za kontrolu afričke kuge svinja obavještava stanovništvo da je na teritoriji grada Prnjavor došlo do pojave bolesti afričke kuge svinja u populaciji divljih svinja.

S tim u vezi, održana je sjednica Lokalnog kriznog centra grada Prnjavor na kojoj su doneseni određeni zaključci, između ostalog i informisanje javnost sa ciljem prevencije prelaska bolesti na domaće svinje. Na sjednici su donesene sljedeće mjere i preporuke:

1. Određuju se mjere suzbijanja i sprečavanja pojave i širenja bolesti afričke kuge svinja na području grada Prnjavor.
2. Zaraženim područjem određuje se krug od najmanje osam kilometara u poluprečniku od mjesta primarnog žarišta, odnosno lovište Pečeneg Ilova.
3. Na zaraženom području grada Prnjavor radi suzbijanja i sprečavanja pojave i širenja bolesti afričke kuge svinja, imanja sa svinjama stavljaju se pod službeni nadzor veterinarskog inspektora i određuju se sljedeće mjere:

• naređuje popis svih kategorija svinja na imanjima, odnosno izradu prvog popisa svinja na osnovu procjene ako se svinje drže na otvorenom da vlasnik redovno ažurira podatke o popisu,
• naređuje da se sve svinje na imanju drže u objektima ili drugom mjestu na kome mogu da budu izolovane od divljih svinja i da ne smiju imati pristup bilo kakvom materijalu koji je mogao da bude u kontaktu sa divljim svinjama,
• zabranjuje ulaz i izlaz svinja na imanje i sa imanja, bez odobrenja veterinarskog inspektora, uzimajući u obzir epizootiološku situaciju,
• naređuje postavljanje dezinfekcionih barijera na ulazima i izlazima iz objekata i imanja, a po potrebi i vršenje dezinsekcije,
• naređuje primjenu odgovarajućih higijenskih i biosigurnosnih mjera od lica koja dolaze u kontakt sa divljim svinjama da bi se smanjio rizik od širenja virusa afričke kuge svinja,
• naređuje da se na imanju izvrši ispitivanje svih uginulih svinja ili svinja koje pokazuju kliničke znake afričke kuge svinja,
• zabranjuje unošenje na imanje organa ili tkiva divlje svinje, bilo da je odstrijeljena, bilo da je pronađena mrtva i pribora ili opreme koji bi mogli da budu kontaminirani virusom afričke kuge svinja,
• pregled svih odstrijeljenih ili uginulih divljih svinja na zaraženom području,
• nalaže neškodljivo uklanjanje svih leševa divljih svinja za koje se dijagnostičkim ispitivanjem utvrdi da su pozitivni na afričku kugu svinja.

Za sve dodatne informacije građani se mogu lično obratiti u Odjeljenje za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo i Odjeljenje za inspekcijske poslove ili putem kontakt telefona 051/660-860 i 051/663-267, kao i veterinarskim organizacijama grada Prnjavor.

Razgovarala Vedrana Kulaga Simić

Najveći problemi sa kojima se susrećemo neko vrijeme je brzina izvođenja radova od strane izvođača. S obzirom na to da oni nemaju dovoljan ljudi na raspolaganju, odnosno to da istovremeno preuzimaju poslove širom Srpske, dolazimo u situaciju da dinamika izvođenja radova ne ide brzinom kakvom bismo svi željeli, a naročito građani koji s pravom očekuju da radovi budu što prije završeni.

Izjavio je to gradonačelnik Prnjavora Darko Tomaš dodajući da kraj prve godine mandata ne nudi konačnu sliku programa i planova, ali je pokazatelj u kom pravcu se kreću.

„Cilj je da svake godine realizujemo barem jedan značajan infrastrukturni projekat u gradu, odnosno da investicioni ciklus godišnje iznosi najmanje pet miliona maraka, uključujući i aktivnosti u mjesnim zajednicama gdje se u proteklom periodu puno radilo. Dominirala je izgradnja vodovodne mreže, a u gradskom području uglavnom smo rekonstruisali stare ulice. Radimo po prioritetima. U toku je rekonstrukcija dviju gradskih ulica uključujući i zamjenu kompletne infrastrukture ispod njih, a naredne godine planiramo rekonstrukciju ulice uz Osnovnu školu „Nikola Tesla“ i izgradnju kružne raskrsnice na izlazu sa autoputa „9. januar“ otkrio je Tomaš za „Glas“.

U toku je i procedura izbora izvođača radova za proširivanje vrtića „Naša radost“. „Zahvaljujući sredstvima iz Kabineta predsjednika Republike Srpske do kraja iduće godine možemo očekivati vrtića. Obećali smo veće subvencije za boravak mališana u privatnim predškolskim ustanovama i to smo i učinili. , u iznosu koji je trenutno prihvatljiv za budžet Grada. Plan je i da stvorimo uslove uslove da svako dijete ima jednak pristup predškolskom obrazovanju, odnosno da izjednačimo izdvajanja roditelja za boravak djece u predškolskim ustanovama, bez obzira da li se radi o javnom ili privatnom vrtiću.

Generalno, većina naših aktivnosti je zamišljena kao dio dugoročnog plana, ne kao kratkoročni potezi radi postizanja brzih poena, već kao temeljna poboljšanja koja zahtijevaju vrijeme, sistemski pristup, realizaciju u fazama i trajno rješenje.  Cilj nam je da svi započeti projekti budu završeni u kvalitetno i u roku. Mi preduzimamo sve korake u okviru naših nadležnosti, ali na terenu se suočavamo s objektivnim poteškoćama koje nisu pod našom direktnom kontrolom, što često utiče i na zadovoljstvo građana funkcionisanjem lokalne samouprave“, kaže Tomaš.

GLAS: Čini se da je struja jedan od većih problema. Upozoravali ste da i malo jači vjetar izazove duže prekide u snadbijevanju. Šta se može uraditi u vezi s tim?

TOMAŠ: Snabdijevanje električnom energijom je jedan od gorućih problema u Prnjavoru, ali nije u nadležnosti lokalne zajednice i nemamo direktne mehanizme da ga sami riješimo. Česti prekidi u snabdijevanju pri najmanjim vremenskim nepogodama stvaraju znatnu štetu svima u Prnjavoru. Glavni uzrok  problema su nedovoljna ulaganja u rekonstrukciju i izgradnju elektrodistributivne mreže i stalno ukazujemo nadležnima u Elektrokrajini a.d. Banja Luka na problem i traži konkretne korake u rješavanju situacije. Rješenje se  problema nalazi u zajedničkom ulaganju u izgradnju srednjenaponske mreže na način kako je to i urađeno u pojedinim lokalnim zajednicama. Naš parlament je u martu mjesecu donio zaključak kojim grad izražava spremnost da u naredne dvije godine sufinansira izgradnju mreže i traži od Elektrokrajine a.d. Banja Luka plan kompletne sanacije elektrodistributivne mreže.

GLAS: Poslovna zona Prnjavora se širi. Koliko trenutno na području grada posluje privrednih subjekata?

TOMAŠ: Placeve u poslovnoj zoni Vijaka kupilo je 19 poslovnih subjekata i skoro da više i nemamo slobodnih kapaciteta. Neki od njih su završili objekte i počeli sa proizvodnjom, dok drugi još grade. Svi su se ugovorom obavezali da u roku od dvije, tri godine moraju početi sa proizvodnjom u okviru svoje djelatnosti. Uvjeren sam, da će po završetku svih objekata i stavljanjem poslovne zone u punu funkciju, Prnjavor ali i cijela Republika Srpska dobiti još jednu privrednu dimenziju koja će garantovati dodatni prihod, radna mjesta i otvoriti prostor za dugoročni ekonomski razvoj.

GLAS: Kakvo je stanje u budžetu?

TOMAŠ: Prnjavor danas ima najveći budžet u svojoj istoriji i najnižu stopu poreza na nepokretnost. Nedavno smo usvojili nacrt rebalansa budžeta za ovu godinu kojim smo prvobitni budžet povećali za 4.55 miliona i sada iznosi 37 miliona KM. U prvih šest mjeseci godine ostvarili smo budžetski suficit od 3.17 miliona KM te redovno izmirujemo sva zakonska davanja.

GLAS: Prnjavor je jedan od mlađih gradova u Srpskoj. Bili ste i načelnik opštine, a sad gradonačelnik? Da li je i šta novi status donio lokalnoj zajednici?

TOMAŠ: Dobijanje statusa grada je značajan korak u razvoju svake lokalne zajednice. Iako nismo imali velikih promjena u pogledu nadležnosti i funkcionisanja, status grada nije samo formalna promjena. Dobili smo mehanizam koji nam je donio brojne prednosti, od boljeg pozicioniranja na tržištu, do pristupa većim finansijskim izvorima kroz mogućnost konkurisanja na posebne fondove, grantove i programe koji nisu dostupni opštinama. Gradovi su vidljivi na mapi potencijalnih investitora, a nove investicije znače i nova radna mjesta, veće prihode.  U prilici smo, da na jednom višem nivou razgovaramo o privrednom razvoju. Status grada nosi i veću prepoznatljivost, što jača identitet i imidž lokalne zajednice.

REGIONALNA SARADNjA

GLAS: Kakva je regionalna, takoreći međulokalna saradnja i koliko je važno da opštine/gradovi koji se naslanjaju sarađuju?

TOMAŠ: Ta saradnja je izuzetno značajna, jer oni imaju prirodnu potrebu da sarađuju u oblastima poput infrastrukture, privrede, zaštite životne sredine, turizam i slično, ali i kada je riječ o efikasnom rješavanju zajedničkih problema. Kao najnoviji primjer mogu navesti solidarnost našeg komšijskog grada Doboja koji nam je izašao u susret kada je u pitanju odvoz smeća i problem koji trenutno imamo sa Regionalnom deponijom „Depot“.

Obavještavamo sve zainteresovane da je objavljen 2. Poziv za podnošenje prijedloga projekata za saradnju mikro i malih preduzeća u pograničnom području Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, u okviru Fonda za male projekte – EmBRACE projekat (Jačanje održivog rasta i konkurentnosti mikro i malih preduzeća).

Ukupno je dostupno 3.000.000,00 evra za mikro i male preduzetnike u okviru Interreg VI-A Programa IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027, koji poboljšava konkurentnost mikro i malih preduzeća (MSP) u pograničnom području. Ukupna vrijednost doprinosa EU po projektu ne može prelaziti 200.000,00 EUR bez obzira na broj krajnjih korisnika, i takođe ne može biti manja od 20.000,00 EUR po projektu.

Projekti treba da se sastoje od najmanje dva (2) sarađujuća krajnja korisnika iz različitih zemalja učesnika, od kojih jedan mora biti iz države članice (Hrvatska). Maksimalan broj krajnjih korisnika u jednom projektu je tri (3). Međutim, Fond će veoma ohrabriti partnerstvo koje se sastoji od partnera iz sve tri (3) zemlje učesnice. U fazi procjene, takvom partnerstvu će biti dodijeljeno dodatnih 5 bodova. Svaki aplikant treba da ima svoje sjedište (centralu) ili filijalu i treba da djeluje u programskom području najmanje jednu godinu prije datuma podnošenja prijave za mali projekat.

Stopa ko-finansiranja po partneru koji se direktno finansira može iznositi do 85% ukupnih prihvatljivih rashoda i može se tražiti kao grant iz projekta EmBRACE. Ostatak budžeta (15%) treba da bude pokriven sopstvenim resursima. Sopstveni resursi mogu se sastojati od bilo koje vrste finansijskih sredstava (npr. novac na bankarskom računu, kredit, drugi donatori, fondovi) osim grantova zatraženih od EU ili nacionalnih resursa za kofinansiranje.

Trajanje Poziva je od 1. oktobra do 15. decembra 2025. godine i pristup se može dobiti putem sledećih linkova:

Platforma EmBRACE projekta: https://cbchb.eu/2nd-public-call-for-micro-and-small-enterprises-is-published-under-the-embrace-project/

HAMAG-BICRO stranica za vijesti i objave: https://hamagbicro.hr/objavljen-2-javni-poziv-za-mikro-i-male-poduzetnike-u-okviru-embrace-projekta/

Interreg IPA Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna Gora:

https://interreg-hr-ba-me.eu/2nd-public-call-for-micro-and-small-enterprises-is-published-under-the-embrace-project/

Informativne radionice će biti održane u novembru 2025. godine. Ukoliko su preduzeća i/ili preduzetnici zainteresovani za ovaj Poziv, preporučuje im se da ne čekaju novembar i termin za informativne radionice, nego da odmah krenu s pripremom projekata, a na informativnim radionicama samo dodatno razriješe pitanja i izazove koje su ranije pripremili, te kvalitetno i na vrijeme podnesu prijavu za projekt.

Grad Prnjavor večeras će biti domaćin muzičkog spektakla „Ritam Evrope“. Najuzbudljiviji muzičko scenski događaj biće održan u sportskoj dvorani Sloga sa početkom u 20.15 časova. Ulaz za sve posjetioce je besplatan.

Festival „Ritam Evrope“ će biti emitovan i u direktnom televizijskom prenosu na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS).

Grad Prnjavor predstavljaju prošlogodišnje pobjednice, Maja Kitić, Tisa Beleslin, Marija Šušić, Dunja Prodanović i Anastasija Jović koje nastupaju pod rednim broj 1, sa pjesmom Molitva od Marije Šerifović.

Tokom prenosa biće otvorena linija na glasanje.

Ritam Evrope u Prnjavoru okupiće predstavnike 15 gradova i opština Republike Srpske, a pobjednik se bira na osnovu 50 odsto glasova publike, 25 odsto glasova žirija i 25 odsto glasova žirija gradova/opština učesnika.