U toku su radovi na polaganju prvog sloja asfalta na novom kružnom toku kod „Zelene pijace“, u najfrekventnijem dijelu ulice Novaka Pivaševića.
Radovi se izvode prema projektu rekonstrukcije ulica Novaka Pivaševića i Hilandarske ukupne vrijednosti 2.235.564 KM.
„Obzirom da se radi o jednom od najfrekventnijih dijelova grada što se tiče saobraćaja, koji je ujedno stvarao i velike probleme dok su se provodili radovi, uložili smo sve raspoložive kapacitete da asfaltiramo dio ulice oko pijace i pustimo u funkciju za saobraćaj do proljeća“, rekao je v.d. načelnik Odjeljenja za stambeno – komunalne poslove i investicije, Dalibor Preradović.
Preradović naglašava da je u ovom dijelu grada i dalje zona gradilišta i da će se saobraćaj odvijati otežano zbog radova na postavljanju rasvjetnih tijela i pripremanju trotoara za asfalt, kao i da će završi sloj asfalta doći kada se završe svi radovi i kada se preostali dio ulice završi u prvom sloju.
„Dalji plan je da se asfaltira do Labele, zatim ćemo u drugoj fazi završiti preostale radove koje imamo od Labele do Beogradske ulice i onda ćemo asfaltirati sve preostalo u prvom sloju i oba sloja u završnoj fazi”, ističe Preradović, dodajući da će se radovi odvijati u skladu sa dinamičkim planom, ukoliko to vremenski uslovi budu dozvoljavali.
Prema projektu završetak radova na rekonstrukciji ulica Novaka Pivaševića i Hilandarske je juni, 2026. godine.
U okviru Međunarodne konferencije „CORE“ koja je prošle sedmice održana u Beogradu, predstavnicima više lokalnih zajednica iz Republike Srpske uručeni su sertifikati povoljnog poslovnog okruženja. Svečanom uručenju sertifikata ispred Grada Prnjavor prisustvovao je predsjednik Skupštine Grada, Dražen Mikić.
Uspješno završenim još jednim ciklusom sertifikacije o povoljnom poslovnom okruženju, Grad Prnjavor je potvrdio posvećenost razvoju lokalne ekonomije. Ovaj standard Prnjavor je prvi put ispunio 2019. godine kada je ostvario 89 od mogućih 100 bodova, dok je ove godine sa ostvarenih oko 92 odsto napravljen dodatni pomak u ispunjenosti uslova.
Program sertifikacije povoljnog poslovnog okruženja predstavlja jedinstvenu inicijativu u regionu jugoistočne Evrope koja utiče na kreiranje brže i efikasnije administracije. Od 2012. godine u “BFC SEE” programu je učestvovalo više od 100 lokalnih samouprava.
Program “BFC SEE” je realizovan uz ključnu stručnu podršku i koordinaciju Privredne komore Republike Srpske koja aktivno djeluje na unapređenju investicionog ambijenta i jačanju konkurentnosti lokalnih zajednica.
U skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, 21. novembar – Dan uspostavljanja Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini je republički praznik i neradni dan.
U dane republičkog praznika, u okviru prijavljenog radnog vremena mogu da rade:
– subjekti koji obavljaju djelatnost pružanja medicinskih i apotekarskih usluga (humana, stomatološka i veterinarska medicina i apotekarske službe),
– subjekti koji obavljaju djelatnost proizvodnje hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda i njihove prodaje u prodajnom prostoru koji je u sastavu proizvodnog objekta i u vlastitom prodajnom prostoru specijalizovanom za prodaju hljeba, peciva i drugih pekarskih proizvoda,
– subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo motornim gorivima i mazivima – benzinske pumpe,
– subjekti koji obavljaju djelatnost trgovine na malo cvijećem, uz istovremeno registrovanu trgovinu na malo pogrebnom opremom,
– KP “Park” a.d. Prnjavor, tehnička služba za odvoz komunalnog otpada.
Gradonačelnik Darko Tomaš je nakon svečanog uručenja sertifikata u Administrativnom centru Vlade Republike Srpske u Banja Luci rekao da je ovo priznanje za kontinuiran rad lokalne administracije na unapređenju uslova poslovanja, saradnje sa privredom i razvoja poslovne infrastrukture.V.d. načelnik Odjeljenja za finansije Aleksandar Njegomirović rekao je u izjavi novinarima da je ovo najveći budžetski okvir koji je Grad Prnjavor do sada imao, ako se u obzir uzme činjenica da nema kreditnih zaduženja.
„Budžet ponovo ima izraženu razvojnu komponentu, pa smo kapitalna ulaganja planirali u iznosu od 2.900.000,00 KM, a kada tome dodamo još neka sredstva, za različite infrastrukturne projekte u budžetu za 2026.godinu planirali smo oko 3.700.000 KM“ , precizirao je Njegomirović.
On je dodao da su previđena veća izdvajanja za različite kategorije stanovništva, odnosno da je za subvencije boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama, stipendije učenika i studenata, prevoz učenika osnovnih škola izdvojeno ukupno oko 1.300. 000 KM, za podsticaj poljoprivrednoj proizvodnji planirano je više od 580.000 KM, a za podsticaj i razvoj sporta pola miliona KM.
„U narednom periodu biti organizovana i javna rasprava na kojoj će svi zainteresovani subjekti moći dati prijedloge, sugestije i komentare“ , rekao je Njegomirović.
Predsjednik Skupštine Grada, Dražen Mikić najavio je da će do sredine decembra biti održana još najmanje jedna sjednica na kojoj bi trebao biti usvojen budžet u formi prijedloga, kao i programi važni za nesmetano funkcionisanje lokalnog parlamenta.
On je napomenuo da je Prnjavor danas, u skladu sa preporukom Vlade Republike Srpkse, dobio Ulicu Jasenovačkih žrtva.
„To su naš dug i obaveza prema istoriji i svim žrtvama ovog najvećeg koncentracionog logora u Drugom svjetskom ratu“ , rekao je Mikić.
U Gradskoj upravi Grada Prnjavor danas je održan sastanak tima za izradu zdravstvenog profila u projektu “Zdrave zajednice u BiH”. Sastanku su prisustvovali: Milica Jusupović, zamjenik gradonačelnika i koordinator projekta, Jadranka Topić, zamjenik koordinatora projekta, Bojan Subotić, direktor JZU Dom zdravlja Prnjavor i predsjednik Odbora za zdravstvo, Jelena Bunić, rukovodilac Fonda zdravstvenog osiguranja, poslovnica Prnjavor i zamjenik predsjednika Odbora za zdravstvo, Katarina Suvajac, glavna medicinska sestra i član, Sanja Durtka, psiholog u Centru za mentalno zdravlje i član, Milijana Knežević, medicinska sestra i član tima i Bojana Kusić socijalni radnik. Na sastanku su jasno utvrđene predhodne aktivnosti, kao i novi radni zadaci u cilju stvaranja zajednice koja će usvojiti i provoditi zdrave životne navike i strateški pristup u oblasti bolesti i prevencije zdravlja. Projekat se implementira u 11 lokalnih zajednica u Republici Srpskoj, a radi se o zajedničkom projektu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Federalnog Ministarstva zdravlja. Projekat finansira Vlada Švajcarske, a implementira Institut za populaciju i razvoj.