Najveći budžet Grada do sada. Loše stanje elektromreže, vršimo pritisak na Elektrokrajinu. Realizujemo izuzetno vrijedne infrastrukturne projekte. Investicija od 800 hiljada maraka proširuje vrtić za 90 polaznika. Poslije rekonstrukcije ulica Novaka Pivaševića i Hilandarske, na red dolaze još dvije ulice. Poslovna zona popunjena, ide se na izgradnju nove uz buduću trasu dijela regionalnog puta Prnjavor – Srbac …
RP: Kraj je godine i vrijeme je da se sumiraju najvažniji događaji koji su obilježili ovu 2025. godinu. Šta biste izdvojili?
TOMAŠ: Teško je izdvojiti jednu stvar, ali ono što smo se trudili jeste da u svakom segmentu života svih naših sugrađana pokušamo napraviti određeni iskorak. Posljednjih godina bavili smo se rješavanjem problema po gradu jer je infrastruktura ispod ulica u veoma lošem stanju i neprimjerena 21. vijeku, zato su bila nužna velika ulaganja. Najveća takva investicija je rekonstrukcija Ulice Novaka Pivaševića oko gradske tržnice do Hilandarske ulice. Ako govorimo o pojedinačnoj vrijednosti, to je najveći projekat, ali ono što smatram veoma značajnim za sve naše građane jeste izgradnja kina „Slavica“. Kino je završeno i neophodno je samo da još stigne oprema.
RP: Prema kojim parametrima Vi procjenjujete da li je godina iza nas uspješna?
TOMAŠ: Ono što mi je posebno važno je naša privreda. Privrednici u Prnjavoru su pretežno proizvodno orijentisani. Prnjavor je lokalna zajednica koja se zaista može pohvaliti privredom. Nemamo još kompletne podatke za 2025. godinu, ali kada govorimo o prošloj, ukupan prihod privrede je veći od milijardu i 160 miliona, dobit privrede je oko 80 miliona, a izvoz 315 miliona maraka, i to su sigurno impozantne cifre.
RP: Gledano u širem kontekstu, ova godina je u političkom smislu ipak bila turbulentna i nestabilna?
TOMAŠ: Vjerujem da je i to uticalo na to da ne dođu neki investitori i da se ne realizuju neki poslovi. Naši domaći privrednici vjeruju u stabilnost i tu nema nikakvih problema, ali to je vjerovatno uticalo na smanjenje kontakata i generalno razgovora s nekim stranim investitorima. Treba postaviti pitanje je li to možda i cilj stranog faktora – da se mi bavimo nametnutim sudskim postupcima, borbom za nadležnosti, imali smo i nametnute izbore. Kao da žele da se bavimo nekim drugim stvarima, umjesto da se razvijamo i živimo sve bolje.
Budžet grada najveći do sada – odgovorićemo na zahtjeve naše lokalne zajednice
RP: Jedan od pokazatelja kako živi naša lokalna zajednica i da li se razvijamo je i budžet. Prije par dana je usvojen budžetski okvir za 2026. godinu, koje su ključne odrednice tog dokumenta?
TOMAŠ: Vrijednost budžeta Grada Prnjavora za narednu godinu je 37 miliona i 800 hiljada maraka. Uvijek je zanimljiva tema zaduženost, pa bih prvo istakao da su sredstva za otplatu kredita i glavnice, odnosno kreditna zaduženja u ovoj godini, 7,78% od redovnih prihoda grada. Vrlo dobro znamo da je zakonski maksimum 18% i da neke lokalne zajednice u okruženju imaju mnogo veći procenat zaduženja od tih zakonskih 18%, što dovoljno govori o tome kako se vode finansije grada i kako se misli o budućnosti.
Mi smo sada jedina lokalna zajednica u Republici Srpskoj koja stopu poreza na nepokretnost drži na najnižem zakonskom minimumu. Zašto ovo potenciram? Mi godišnje ostvarujemo prihod po ovom osnovu od oko 300.000 maraka, a kada bismo ovu stopu podigli na nivo nekih lokalnih zajednica u okruženju, ostvarivali bismo prihod veći od 2,5 miliona. To potvrđuje da mi svake godine građanima i privrednicima ostavimo u džepu dva miliona maraka. Prema budžetskom planu, imaćemo ulaganje od 3 miliona i 860 hiljada KM. Tu ne računam sredstva koja idu iz republičkog budžeta ili sredstva Svjetske banke i Evropske investicione banke vezana za gradnju vodovodnih mreža. Ovo su nova sredstva koja imamo na raspolaganju i koja ćemo moći utrošiti u narednoj godini. Nakon usvojenog rebalansa budžeta, s obzirom na povećanu gradnju u Prnjavoru, imali smo dodatni prihod od preko 700.000 maraka koji nije potrošen u ovoj godini, što znači preko 4,5 miliona za investicije samo iz budžeta grada.
RP: Da li će budžet za narednu godinu odgovoriti i ostalim zahtjevima naše lokalne zajednice?
TOMAŠ: Ubijeđen sam da hoće. Recimo, za grantove, subvencije i pomoć stanovništvu izdvajamo više od 4 miliona ili skoro 16% budžetskih sredstava. Posebno važna stavka je pomoć privredi i poljoprivredi – 684.000 KM, najvećim dijelom kao subvencije poljoprivrednim proizvođačima (580.000 KM). Izdvojili smo i 500.000 maraka za sve sportske klubove, što je do sada najveći iznos. Značajna sredstva predviđena su i za mlade: samo za nabavku udžbenika biće izdvojeno 250.000, za prevoz učenika osnovnih škola 439.000, stipendiranje učenika i studenata 343.000, studentske nagrade 35.000, te subvencionisanje boravka djece u privatnim predškolskim ustanovama 327.000 KM, čime je obuhvaćeno 270 mališana.
RP: Ovo je Vaša prva godina novog mandata, ali i prva godina novog saziva gradskog parlamenta. Primjetno je da sjednice traju duže, da ima više rasprave. Kakva je Vaša ocjena rada Skupštine?
TOMAŠ: Smatram da naša lokalna skupština izuzetno dobro funkcioniše. Mislim da i od strane pozicije i od opozicije možemo čuti izuzetno puno korisnih i konstruktivnih prijedloga. Pored činjenice da sjednice možda traju nešto duže, mislim da nema uzaludne rasprave, kao što to možemo da vidimo u nekim parlamentima u okruženju. Posebno je važna činjenica da smo lokalni parlament doveli na nivo međusobnog uvažavanja i poštovanja, što je važno jer na taj način pokazujemo poštovanje prema građanima koji su nas birali. Nema ni uvreda ni psovki. Ukratko, odluke donosimo u demokratskoj atmosferi.
RP: Proteklu godinu obilježili su problemi u snabdijevanju strujom, bilo je prekida u isporuci vode i nedovoljno očišćenih saobraćajnica od snijega. Da li se iz Prnjavora vrši pritisak na Elektrokrajinu kako bi se mreža ubrzano rekonstruisala? Uostalom, imali ste oštrijih reakcija na tu temu.
TOMAŠ: Nemam ja problem da bilo kome iz republičke vlasti ili Elektrokrajine kažem šta mislim, jer smatram da samo prenosim ono što misle građani Prnjavora. Oni su mene izabrali da budem neko ko se bori za njihove interese. Naravno, ukoliko se snijeg na lokalnoj putnoj mreži ne očisti dovoljno, to je moja odgovornost i ljudi iz Odjeljenja, ali mi nemamo ni nadležnost ni odgovornost nad radom Elektrokrajine i zato nam ostaje samo mogućnost neke vrste pritiska ili, drugačije rečeno, molbe. Od Elektrokrajine imam informaciju da treba preko 20 miliona da se to riješi, a oni nemaju kapacitete da to sami urade; neophodna je pomoć republičkih vlasti. Prije par dana smo dobili podršku republičkih vlasti, odnosno Elektrokrajine, u smislu da se taj problem urgentno rješava. Postajemo frustrirani kad ljeti duva vjetar ili kad zimi padne samo malo snijega. Mi nemamo problem sa elektromrežom, mi imamo katastrofu. Prošle godine za Novu godinu neke mjesne zajednice su po više od 10 dana bile bez snabdijevanja strujom. Građani kroz račune plaćaju održavanje mreže i to je njihova zakonska obaveza; rekao sam da sam spreman i tužiti Elektrokrajinu u ime privrednika i građana. Mi u Prnjavoru kad nestane struje palimo svijeću iz dva razloga: jedan je što se ne vidi, a drugi što se molimo Bogu da struja što prije dođe. Mislim da oni sistemski rješavaju probleme, ali kažem još jednom, njihovi kapaciteti bez pomoći republičkih vlasti nisu dovoljni.
Kapitalnim investicijama popravljamo ono što decenijama nije dirano.
RP: Ovogodišnje ključno ulaganje u infrastrukturu je rekonstrukcija ulica Novaka Pivaševića i Hilandarske. Mijenja se izgled ulice kod gradske tržnice, dobijamo još jedan kružni tok u gradu. Kako se došlo do tog rješenja?
TOMAŠ: Struka je rekla da je to optimalno rješenje. S ovog mjesta se apsolutno ni na koji način ne petljam u rad nadležnih ljudi u odjeljenjima, a pogotovo struke. Imali smo poseban problem s obzirom na to da nije postojala odvodnja i time se decenijama niko nije bavio, tako da se sada radi više pod zemljom nego nad zemljom. To ljudima nije pretjerano vidljivo, pa se pitaju zašto se posao ne završava. Vjerujte, najmanji je problem kada se dođe do asfaltiranja. Mi smo sada izgradili posebnu kanalizacionu mrežu u smislu fekalne kanalizacije i odvodnje kišnice. Ako kažem da je samo jedan šaht koji je ugrađen u zemlju bio težak preko 6 tona, to najbolje oslikava koliki je to posao.
RP: Ove godine imali smo nekoliko tragičnih saobraćajnih nesreća na dijelu magistralnog puta pored grada Prnjavora. Taj putni pravac je u nadležnosti Puteva RS. Da li ste imali kontakata s njima i da li će se nešto raditi?
TOMAŠ: U neposrednoj blizini je mnogo izgrađenih stambenih objekata, tako da je to sada postala gradska ulica. Neophodni su drugi režimi saobraćaja, ali kako ste rekli, to je u isključivoj nadležnosti države, a ne našeg grada. Nedavno sam razgovarao s direktorom Puteva RS da se kompletna dionica od jednog do drugog kružnog toka sanira. Neophodno je da se izgrade pješački prelazi na mjestima gdje stanovništvo trenutno prelazi ulicu te da ti prelazi budu na poseban način označeni, vidljivi i osvijetljeni. Trebalo bi da se osvijetli cijela dužina te dionice magistralnog puta. Očekujem da će se tokom naredne godine taj posao uraditi.
Proširujemo poslovnu zonu uz novu dionicu regionalnog puta Prnjavor–Srbac oko grada Prnjavora
RP: Prije nekoliko dana objavili ste da u poslovnoj zoni više nema slobodnih mjesta. Šta sada Prnjavor može ponuditi potencijalnim investitorima?
TOMAŠ: U poslovnoj zoni imamo još nekoliko lokacija koje su rezervisane i očekujem da se privrednici jave kako bismo i tu proveli postupak do kraja. Treba istaći da smo prodali dvadesetak lokacija i svi vlasnici imaju rok od dvije ili tri godine da izgrade objekte i počnu raditi. Mi smo u prostornom planu Republike Srpske, ali i našeg grada, osmislili izmještanje dijela regionalnog puta Prnjavor–Srbac oko grada. Riječ je o probijanju nove dionice od Bakule u Donjoj Ilovi, pa do “Saga Komerca” u poslovnoj zoni. Oko tog puta otvorila bi se nova poslovna zona. Izradili smo projekat te saobraćajnice, a u razgovorima smo s republičkim vlastima s obzirom na to da je riječ o krupnom infrastrukturnom projektu. Treba definisati finansijsku konstrukciju. To se neće desiti naredne godine, ali za dvije ili tri godine biće vidljivih pomaka u ovom projektu.
Najava projekata za narednu godinu – dobre vijesti za Prnjavorčane
RP: Možete li nabrojati šta će se konkretno raditi naredne godine?
TOMAŠ: Imamo 3 miliona i 850 hiljada u budžetu, imamo 700.000 maraka iz ove godine koje će biti prenesene u 2026. godinu, a imamo i projekte vodovoda koji idu preko Svjetske banke i Evropske investicione banke, tako da će se puno raditi.
Posebno važan projekat u idućoj godini biće proširenje Dječijeg vrtića „Naša radost“ za 90 polaznika, odnosno biće dograđene još tri učionice. Izražavam zahvalnost predsjedniku Republike koji je iz svog budžeta odobrio sredstva za ove namjene u iznosu od 800.000 maraka.
Putevi Republike Srpske su u ovoj godini obezbijedili 800.000 maraka za izgradnju kružne raskrsnice na izlazu s autoputa „9. januar“, povezivanje s poslovnom zonom i magistralnim putem. Ta raskrsnica košta oko 3 miliona i Putevi RS trebaju u idućoj godini obezbijediti ta sredstva. U toku je završetak procesa izdavanja građevinske dozvole i raspisivanja tendera, pa očekujem da se u 2026. godini taj projekat počne realizovati.
Završićemo opremanje kina „Slavica“, a očekujem i veća ulaganja Elektrokrajine – to će mi biti najdraža investicija.
Na prostoru kod Vatrogasnog doma izgradićemo još jedan objekat koji će služiti kao arhiva Gradske uprave, jer je ona trenutno smještena u bivšoj zgradi SDS-a u glavnoj ulici. Taj prostor u centru ćemo u cjelosti prepustiti udruženjima i organizacijama koje okupljaju mlade. Takođe, na prostoru stočne pijace izgradićemo objekat za potrebe auto-škola i polaganja vozačkih ispita jer ljudi trenutno, pored poligona, stoje na otvorenom. U razgovorima smo s MUP-om RS da se na istoj lokaciji izgradi nova zgrada Policijske stanice i radovala bi me činjenica da to uspijemo tokom naredne godine.
Nakon potpune rekonstrukcije ulice oko gradske tržnice, u narednom periodu biće neophodno na isti način uraditi Ulicu Laze Lazarevića (pored Doma zdravlja do Osnovnog suda). Obezbijedili smo sredstva da na isti način saniramo i ulicu od Pekare „Cvijeta“, pored semafora do Osnovne škole „Nikola Tesla“.
S obzirom na novi režim saobraćaja kod tržnice, realizovaćemo inicijativu da se na prostoru starog vatrogasnog doma, pa do nadvožnjaka, naprave parking mjesta. Prema našoj procjeni, tu se može napraviti 70 parking mjesta, dok i u garaži preduzeća „Gradip“ takođe ima značajan broj mjesta.
Znači, pred nama je izazovna godina koja bi trebalo da bude u znaku razvoja i realizacije brojnih projekata.
Radio Prnjavor
Tomaš kaže da je ovo praznična čestitka učenicima koji su vrijedno učili i pokazali znanje kroz školske aktivnosti.